fejm.ba

BiH

Upozorenje INZ-a: Slučajevi ptičije ili kokošije gripe mogući u BiH i regionu

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je proteklih dana obavjestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u samoj BiH i susjednim državama.

Ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) prijavljena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tokom narednih sedmica širiti i ka ostatku Evrope, navodi se u informaciji koju objavljuje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog navedenog, iz ovog Instituta preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biosigurnosne mjere na farmama (dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće-maske za zaposlene na farmama, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena uposlenih i sprečavanje kontakta divlje s domaćom peradi).

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za te objekte neophodno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Veterinarski inspektori će u slučaju  sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica, kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, navode iz Instituta.

Izuzetno je bitno da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest.

Avijarna influenca je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uvjetima može da oboli i čovjek. Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivosti jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu.

Glavni izvori infekcije za domaće kokoške i ćurke su divlja plovna/vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a same ne pokazuju simptome bolesti. Ovi nisko patogeni virusi iz rezervoara prelaze na jako osetljive vrste domaće peradi, kod njih prouzrokuju pojavu blagih simptoma, te kroz niz prenošenja u novim domaćinima virus gripe mutira i može da pojača svoju patogenost te postane visoko patogen.

Pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za viruse ptičije gripe.

Klinička slika kod peradi Inkubacija bolesti kod ptica traje od nekoliko sati do pet dana, a u pojedinačnim slučajevima oboljenja u jatu može trajati i do dvije sedmice. Mortalitet u toku nekoliko dana može da bude i do 100 posto. Oboljele kokoške prestaju uzimati hranu, nevesele su, jako malaksale i pospane, krila su im spuštena, oči poluzatvorene i slabije reaguju na okolinu.

Kao neophodne mjere, u INZ navode da je veoma bitno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako (preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom). Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

Zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su  golubovi, vrapci i sl. jer one u prirodi mogu imati kontakta s divljom plovnom peradi. Spriječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija ptica, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju. Na farmama se sprovode rigorozne mjere dezinfekcije. Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se  izolovana i posmatraju se četiri sedmice, kažu iz Instituta.

Neophodna je stroga kontrola ugroženog područja kao što je kontrola kretanja ljudi, vozila, dezinfekcija i uništavanje inficiranih i uginulih životinja. Nema učinkovitog cjepiva protiv ove bolesti. Nema specifičnog tretmana i terapije. Za vrijeme epidemije, za sprečavanje širenja zaraze potrebne su stroge mjere izolacije i karantena.

Sve objekte i prostorije u kojima je držana perad potrebno je dezinficirati, a kontaminirano zemljište dekontaminirati kaustičnom sodom. Virus preživi u suhoj krvi i tkivima mjesecima, ali ga uništava temperatura od 83 Celziusa za pet minuta. Također može preživjeti oko dvije sedmice u leševima ptica i peradi, ali ga ubija sunčeva svjetlost. Mjesecima može preživjeti u hladnom i mračnom prostoru bez prisustva kisika.

Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi treba da sarađuju sa sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uslovljeni uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.

Preporuke agencija za hranu potrošačima je da meso i proizvodi od peradi s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180ºC, navodi se iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.


Custom Text
AS Tad

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

© 2020 Agencija za multimediju "FEJM". Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Na vrh