fejm.ba

Kultura

U Zemaljskom muzeju BiH otvorena izložba “Tri života Sarajevske hagade”

FOTO:AA

“Tri života Sarajevske hagade” naziv je izložbe koja je otvorena danas u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, u povodu 131. godišnjice od osnivanja Muzeja. Izložba je organizovana uz podršku UNESCO-a i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Izložba, čiji su autori Aleksandra Bunčić i Mirsad Sijarić, prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća.

Sarajevska hagada

Izabrane stranice Sarajevske hagade kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa. Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Sarajevske hagade u Beč, gdje je po prvi puta izvršena njena stručna analiza.

Izložba putuje kroz BiH, a potom i cijelom Evropom –

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je govoreći o značaju Sarajevske hagade i same izložbe koja ju je tematizira, konstatovao je kako se ne treba stidjeti onoga što se čuva u Zemaljskom muzeju.

“Ove godine smo uradili reprint izdanje, odnosno faksimilno izdanje Sarajevske hagade koje će večeras biti i zvanično promovisano. Izložba prati tu cjelokupnu priču vezanu za Sarajevsku hagadu. Cilj nam je da osim na engleskom i bosanskom jeziku, uskoro imamo izdanje na francuskom jeziku i na španskom jeziku tako da će ova izložba i knjiga moći putovati cijelom Evropom”, rekao je Sijarić.

Dodao je kako je već dogovreno da izložba bude organizovana u bh. gradovima Bihaću, Mostaru, Trebinju, Banja Luci, Brčkom, ali drugim gradovima. Kako je rekao, već je dogovoreno da na ljeto, u saradnji s Arheološkim muzejom iz Zagreba, bude predstavljena u glavnom gradu Hrvatske.

Na zatvaranju Muzeja radili su oni koji su se plašili ove ustanove –

Predsjedavjaući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić čestitao je uposlenicima Zemaljskog muzeja 131. rođendan koji danas obilježava ova kulturna ustanova.

“Jako je malo institucija na turbulentnom području Zapadnog Balkana koje se mogu pohvaliti tako dugim trajanjem kao što to može uraditi Zemaljski muzej”, poručio je Zvizdić.

Zahvalio se uposlenicima na požrtvovanom angažmanu u očuvanju vrijednosti ove ustanove posebno u periodu kada je bila ona zatvorena. Period od nešto više od tri godine koliko je Muzej bio zatvoren, Zvizdić je nazvao mračnim vremenima.

Otvaranje izložbe Sarajevska hagada u Zemaljskom muzeju BiH

“Na njegovom zatvaranju radili su oni koji su se plašili, a očito se još uvijek plaše značaja i simbolike ovoga mjesta i njegovog sadržaja, koji sa svojih više od tri miliona eksponata govori o dugom trajanju, materijalnoj i duhovnoj zaostavštini civilizacija koje su obitovale na ovim prostorima, a što je najvažnije potvrđuje i dokazuje hiljadugodišnje postojanje BiH”, rekao je Zvizdić.

Zahvalio je i Ambasadi SAD-a u BiH, koja je, prema njegovim riječima, bila jedan od najznačajnijih donatora i zagovarača da se ova ustanova ponovo otvori.

“Upravo ova izložba o Sarajevskoj hagadi jeste ustvari pravi duh BiH. Priča o Hagadi, njenom dolasku na ove prostore, načinu na koji je sačuvana, načinu na koje su ovi prostori i stanovnici prihvatili Jevreje koji su morali napustili Španiju. Sve to govori o pravom duhu BiH. Ova država će nastaviti da egzistira na tavkim osnovama. Dakle, svi oni koji na bilo koji način nasrtali na BiH su nestali i završili na smetljištu povijesti”, poručio je Zvizdić.

Aleksandra Bunčić, jedna od autora izložbe, istakla je kako je ideja bila da se objedine stranice koje oslikavaju jedan višeslojni segment, ne samo Sarajevske hagade, nego umjetnosti uopće. Isto tako i tumačenje koje je vezano za proslavu Pesaha praznika oslobođenja, te knjige Hagade od ceremonijalnog do muzejskog objekta koji danas ima vrijednost.

“Izložba također objedinjuje i dijelove iz ostalih muzejskih zbirki, a to je zbirka minerala u kojoj su se pravili pigmenti kojima je oslikana Sarajeveska hagada. Također, tu su i neki drugi arhivski dokumenti koji potvrđuju njeno višestoljetno putovanje”, poručila je Bunčić.

Zemaljski muzej BiH

Ceremenoji svečanog otvaranja izložbe prisustvovali su i otpravnica poslova Ambasade SAD-a u BiH Ellen J. Germain, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakov Finci, te brojni građani Sarajeva.

Izložbom se podcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja uopšte. Poseban segment izložbe čine dosadašnja izdanja Sarajevske hagade, uključujući prvo iz 1898. godine te posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi puta samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Sarajevska hagada je jevrejski rukopisno-oslikani kodeks koji je nastao u drugoj polovini 14. vijeka na sjeveru Španije. U Bosnu i Hercegovinu donijeli su je protjerani Sefardi. Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je priča. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, gdje se nalazi od 1894. godine. Prije toga, pripadala je sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.


Custom Text
Custom Text

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

© 2019 Agencija za multimediju "FEJM". Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Na vrh