fejm.ba

Intervju

Savjeti za ishranu tokom COVID infekcije nutricioniste dr. Marizele Šabanović

Doc.dr. Marizela Šabanović nutricionista iz Tuzle dala je preporuke za ishranu tokom Covid infekcije na osnovu pretraživanja naučnih baza. U razgovoru za Fejm.ba otkrila je koje namirnice treba jesti za vrijeme bolesti.

Razgovarala: Fatima Mehmedović

Fejm.ba: Koje namirnice se preporučuju jesti za vrijeme COVID infekcije?

Dr. Marizela Šabanović: Infekcija sa COVID-19 može uticati na: apetit, može izazvati osjećaj mučnine, obično se izgubi osjećaj mirisa i ukusa a ponekad su prisutne i poteškoće kod gutanja. Sve ovo može uticati i na prehrambene navike i konzumiranje hrane. Ono što treba imati na umu je da naš organizam treba dodatnu energiju za borbu protiv infekcije i da hrana ovdje igra bitnu ulogu. Sad nije vrijeme za restrikcije niti dijete. Kako infekcija a i sam oporavak mogu trajati dosta dugo, bitno je da se očuva mišićna masa i da ne dođe do velikog gubitka kilograma. Zato je potrebno da se obroci prilagode svemu ovome što sam navela.

Hidriranje organizma tokom infekcije sa COVID-19 je jako važno posebno kada su u pitanju visoke temperature i groznica. U toku sat vremena trebalo bi popiti šolju vode ili čaja, uzimajući po malo na svakih 15 minuta. Ukoliko se osjete znakovi dehidratacije, povećati ovu dozu. Ukoliko ne možete jesti ili nemate apetit dobro je piti smoothie od voća i sjemenki kako bi se nadoknadile hranjive i zaštitne materije.

Rehidratacijski napitak možete napraviti sami: 1 šolja soka od narandže ili jabuke ili brusnica, pola kašičice soli, 3,5 šolje vode.

Fejm.ba: Da li treba jesti laganiju ili kaloričniju hranu?

Dr. Marizela Šabanović: S obzirom na nedostatak mirisa i okusa te mučninu, preporuka su manji obroci koji imaju veću kalorijsku vrijednost. Dobar izbor su namirnice bogate omega -3 masnim kiselinama ali i drugim masnoćama. Primjer takvih obroka je: junetina, piletina, tuna, domaća juha (temeljac), probiotički mliječni napitci sa 3,5% mliječne masti, grčki jogurt, mladi sir, jaja, kikiriki puter, lješnjak puter itd. Ne treba niti pretjerivati ali je dobro svaki dan uvrstiti ove namirnice u svoju prehranu dok se borimo sa virusom.

Zato nije ni čudo da su naša tradicionalna jela koja su se oduvijek spremala za prehladu i gripu sadrže baš masnoće i domaću piletinu (ili govedinu). Nedostatak proteina vezuje se za negativan utjecaj na imuni sistem pri čemu je bitan kvalitet proteina a ne samo njihova količina. Preporučuju se namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline iz biološkog uzgoja (jaja, meso, riba, fermentirani mliječni proizvodi). Ukoliko se radi o vegetarijanskoj prehrani onda voditi računa o komplementiranju proteina (mahunarke/žitarice, mahunarke/sjemenke i žitarice/mliječni proizvodi). Posebno treba istaći aminokiseline arginin i glutamin koje imaju imunomoudlatorsko djelovanje. Arginina ima najviše u crvenom mesu, mesu peradi kao što su pureća i pileća prsa, u ribama i mliječnim proizvodima,  sjemenkama bundeve, soji, kikirikiju, spirulini, u slanutku i leći.

Zanimljivo je da se glutamin koristi za sintezu glutationa, našeg endogenog antioksidansa. U stanjima viroza se puno više troši a najviše ga možete unijeti starim dobrim temeljcem. Glutamin se nalazi i u mesu, mliječnim proizvodima (sirutka), kupus itd.

Kada su u pitanju masnoće pozitivno djelovanje se najviše vezuje za omega 3 masne kiseline koje nisu samo hrana nego i informacija za naš organizam. Naime, ove masne kiseline imaju ulogu receptora na ćelijskim membranama te ispoljavaju snažno protivupalno djelovanje.

Fejm.ba: Treba li izbjegavati ugljikohidrate ili neke druge namirnice?

Dr. Marizela Šabanović: Nisu svi ugljikohidrati isti. Oni koji imaju visok glikemijski indeks se ne preporučuju često u prehrani jer za posljedicu mogu imati pojavu upale i stvaranje slobodnih radikala što se posredno odražava i na naš imunitet. Istovremeno sa povećanjem nivoa šećera u krvi, povećava se nivo inflamatornih citokina kao što su C-reaktivni protein (CRP), tumor nekrosis faktor (TNF-α) i interleukin-6 (IL-6). Zato se jednostavni šećeri (rafinirani) ne preporučuju kod viroza a posebno kod COVID-19.

Međutim, vlakna se svakako preporučuju i to u količini 25-35 g/dan. Na ovaj način djelujemo i protiv sistemske upale ali i upale crijeva. Studije pokazuju da vlakna snižavaju nivo upalnih citokina ali i pozitivno djeluju na crijevnu floru služeći kao prebiotik (hrana za probiotike). Pozitivno djelovanje na crijevnu floru imaju i masne kiseline kratkog lanca (acetatna, propionska i buterna) koje takođe snižavaju proinflamatorske molekule i ekspresiju upalnog puta NF-κB.

Fejm.ba: Koliko je važna zdrava crijevna flora u borbi sa Covidom?

Dr. Marizela Šabanović: Zdrava crijevna flora je osnova našeg imuniteta. Iz tog razloga važno je da je nahranimo vlaknima i podržimo dobrim prehrambenim navikama. Zdrava crijevna flora ima bitnu ulogu i u zdravlju pluća što je posebno važno kod infekcije sa COVID-19. U našoj prehrani najbolji izvor probiotika je fermentirano povrće kao što je kiseli kupus ali i kefir te probiotički jogurti. Svakako da se uz lijekove (posebno antibiotike) preporučuje uzimanje probiotika kao dodataka prehrani i to rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.

Fejm.ba: Koliko je potrebno unositi dodatke prehrani?

Dr. Marizela Šabanović: Mikronutrijenti su vitamini, minerali i pigmenti. Trebaju nam u malim dozama ali imaju bitnu ulogu u metabolizmu čovjeka. U imunitetu čovjeka značajnu ulogu imaju vitamini A, C, D, E, B6, B12, folat te minerali željezo, magnezijum, cink, selen i bakar. Nedostatak ovih materija može značajno ugroziti naš imuni odgovor.

Fejm.ba: Zašto se posljednjih mjeseci ističu vitamin C i D u savladavanju Covida?

Dr. Marizela Šabanović: Upravo zato što imaju utjecaj na naše imunitet i što mnogo studija pokazuje da je nedovoljna razina vitamina D povezana sa komplikacijama kod oboljenja od Covid-19.

Fejm.ba: Vaše preporuke za podizanje imuniteta?

Dr. Marizela Šabanović: Imuni sistem je adaptivan i mijenja se sa životnim ciklusom čovjeka. S obzirom na njegov mehanizam, hranom se može pomoći na više načina: ojačati probavni sistem putem njegovanja probiote, povećati unos vitamina, minerala, pigmenata, povećati unos drugih materija koje djeluju antimikrobno i antivirusno, povećati unos omega 3 masnih i amino kiselina, eliminirati negativne životne navike.

Doc.dr. Marizela Šabanović, dipl.ing. rođena je u Tuzli. Diplomirala je 2004. godine na Univerzitetu u Tuzli, Tehnološki fakultet, smjer prehrambeni, kao Zlatni student. Tijekom studija bila je stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll, te dobitnica još 4 Srebrne plakete za postignuti uspjeh. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine. Iste godine pokrenula je vlastiti blog www.nutricionizam.ba.

Angažovana je u zvanju docenta na predmetima iz oblasti nutricionizma na Tehnološkom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Članica je znanstveno-organizacijskog odbora Skupa „Hranom do zdravlja“ (Tuzla i Osijek), „Međunarodnog kongresa nutricionista“ (Zagreb) i Simpozija magistara farmacije Tuzlanskog Kantona, sa međunarodnim sudjelovanjem. Do sada je objavila više znanstvenih i stručnih radova u časopisima i kongresima. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih naučnih skupova. Stalna je saradnica novinarskih i medijskih kuća sa ciljem promocije pravilne prehrane.

 

 

 


BH Telecom
Na vrh