fejm.ba

Društvo

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan

FOTO:ILUSTRACIJA

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić,  praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Jevanđelju Hristovom.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi…

Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.

Badnji dan i Badnje večer 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Pravoslavni vjernici danas će obilježiti hrišćanski praznik Oci ili Očevi, koji uvijek pada u prvu nedjelju pred Božić.

Tog dana, isto kao na Materice, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vezuju svoje očeve za noge na isti način kao što su njih vezivali na Djetinjce.

Djeca čestitaju praznik, a očevi im onda dijele slatkiše i poklone i na taj način se “driješe”.

Oci, Materice i Djetinjci su porodični praznici i za taj dan domaćice pripremaju svečani ručak na kome se okupi cijela porodica.

Ovi praznici i običaji koji su u vezi sa njima doprinose jačanju porodice, slozi, razumijevanju, poštovanju između djece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom, a porodica je temelj društva, države i Crkve.

SRNA

Custom Text
Upiši svoj komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Custom Text

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

© 2018 Agencija za multimediju "FEJM". Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Na vrh