fejm.ba

Ekonomija

Domljan: Izazovi sve teži, a djelovanje ekonomske politike nikad manje

Sveučilišni profesor i ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan smatra da će se usporavanje rasta svjetske ekonomije, po više osnova (odnos SAD i Kine, odnos SAD i EU, Brexit, povratak peronista u Argentini ), neminovno osjetiti i u BiH.

– No, BiH je slabo ‘uštekana’ u globalne tokove zbog niskih koeficijenta globalizacije i digitalizacije, pa će se transmisija negativnih kretanja odvijati s vremenskim pomakom od oko 12 do 15 mjeseci, mada pojedine kompanije doživljavaju smanjenje narudžbina – kazao je Domljan za Fenu.

MMF je snizio procjenu rasta bh. ekonomije za ovu godinu sa 3,1 na 2,8 posto. Na pitanje da li je to očekivano i u kojoj mjeri je to odraz globalnih prilika, a u kojoj političkog zastoja u BiH koji sprečava provođenje reformi, Domljan je kazao da su izazovi sve teži, a djelovanje ekonomske politike nikad manje.

– Aktualni rast bruto domaćeg proizvoda od dva do tri posto zasnovan je na inozemnom vučenju (‘šlepanju’) bh. ekonomije. Od instrumenata makroekonomske politike koji bi mogli pogurati ili povući rast naviše, na raspolaganju je tek fiskalna politika, a i to je fragmentirano i nekoordinirano – kazao je Domljan.

S druge strane, kako je dodao, prijeteće usporavanje globalne i regionalne (europske) ekonomije iziskuje temeljitija promišljanja odgovora na krizu, kakav su npr. pružili Finska tokom prvog i Južna Koreja tokom drugog petogodišta 1990-tih, a u BiH sem nekih proklamacija nema osmišljavanja odgovora. Stoga je razumljivo, kazao je Domljan, da je MMF snizio, ali obazrivo i blago, procjenu rasta bh. ekonomije.

Po njegovim riječima, nužna promjena modela rasta bh. ekonomije iziskuje djelovanje “na stranu” ponude ekonomije. Jednostavno kazano, nužno je uvesti politiku produktivnosti, što povlači uvođenje inovacijske politike i drugo.

– BiH prijeti recesija, ali ekstraktivno djelovanje političkih institucija je toliko teško da ga val iseljavanja najbolje pokazuje. Od 2016.  godine pa nadalje zemlja je na putu da premaši onaj ratni val iseljavanja od 1990. do 1996. Bosanskohercegovačko društvo svakim danom sve više sijedi i oboljeva, dok je, s druge strane, sve manje onih koji mogu i žele puniti penzionerske i zdravstvene fondove – rekao je Domljan.

Novi model rasta, kako je dodao, znači da “BiH treba prestati podržavati zadnje vagone i preći na podržavanja lokomotiva”. Stoga bi trebalo formirati poseban razvojni fond čija bi zadaća bila pomoći liderima regionalnog razvoja koji imaju internacionalnu konkurentsku prednost i/ili ekonomiju obima. Oko njih bi se, kaže Domljan, razvijali lanci vrijednosti i klasteri.

– Mogao bi se naprimjer uzeti kredit od neke internacionalne razvojne banke u iznosu od 300 miliona KM, na što bi odnosne firme dodale svojih 300 miliona KM. Sredstva bi služila za utemeljenje centara izvrsnosti koji bi se sastojali od centara za transfer tehnologija i trening centara i njima bi se snažno gurala proizvodnja i izvoz. Primjerice, Sarajevo bi trebalo razvijati centar za softer, a Mostar za turizam i tako dalje – kazao je Domljan za Fenu.


Custom Text
Lafat Komerc

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

© 2019 Agencija za multimediju "FEJM". Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Na vrh